
Sidon krutu/Mi dren
| starnieuws | Door: Redactie
Te krutu e krutu, yu a no mi feyanti te mi no e agri nanga yu. So srefi, a no fu di mi nanga yu kisi wan pikin trobi dati wan taki
un na feyanti. Winsi yu tak’ yu no lob’ mi, efu yu fadon mi no sa koyri psa. Tamara na mi nanga yu abi fu klari un pisi fu a wroko. A skrifi disi mi e singi spesrutu gi ala sma di e firi ensrefi èn kari ensrefi Srananman. A ten di kon gi Srananman, sabi tak’ wi na wan. Wans’ o sortu empi musu kon ete, wi sa hori strey gi wi Sranan. Difrenti troki den e sori a lobi gi Sranan. Sranan skrifiman poti den firi tapu papira o moy a kondre de. Bari e bari fu tranga lobi neleki
fa sma e saka kindi na gron aksi en lobiwan fu trow. A no Sranan yu musu aksi fu trow nanga. Yu sa musu fu trow nanga Sranan.Lobi gi a kondre na fu tego bika na wan Sranan nomo de. Te yu e taki tori fu lobi gi kondre, yu sa musu kisi groskin, yu ede mu gro, yu ati mu naki moro tranga. ?Ma san yu lob’ so fu Sranan. Luku den bergi, den moy bigi busi, bun bigi bon nanga someni grun. Luku ala liba nanga den moy sula, ala disi de na wi Sranan. Sori mi wan kondre moy so te so, pe somen’ kulturu e kon na wan. Wi makandra sabi te na tego, kondre nomru wan na wi swit’ Sranan.Feyfitenti yari kba un e memre fu sanede Sranankondre abi someni grani fu gi. Ma ke pôti, te un kba singi, no mek’ a srefi faya fu lobi dede leki kandra. Yere mi kondreman. Lobi na f’ ibriwan. Ham tohke chahila. Bahood bahood (toh)ke chahila, wi na wan. A nyun fersi fu a kondresingi e taki. Folku fu her’ Sranan, kebroyki yu frustan. Het doet er niet meer toe van waar je kwam. Alamala, dis’ na wan Srananman. Dan yu leki pikin fu a doti no kan tan na baka. Yu e firi a lobi ini yu heri skin. A ten di kon gi Srananman, sabi tak’ wi na wan.In’ mi dren mi ben syi fa Srananman de makandra. Son wan e dren te now ete tu. Ala buba ben kon na wan. Ke Masra, mi winsi a ben tru. Te yu e gro kon, dren bigi moro a grontapu lontu yu. Ini yu ede kba fu dren e meki yu libi tan tiri. O moro dren bigi, o moro yu ati e pompu. ?Ma fa yu e gi yu dren fesi te yu birti e dren her’ tra dren.Mek’ wi ala kon na makandra yepi pot’ Sranan na hey. Wroko nanga prani na winti, bondru gi na bigi dey. A no dren wawan de. Howpu de tu. Mi howpu wi abi wan moro betre dey. Mi howpu den gettopikin fu mi sa kba krey wan dey. Mi howpu mama sa kba sori g’a hey. Èn mi howpu ini a Assemblee den sa kba prey wan dey.Te m’e prakseri den tem di wi ben de makandra. Den tem di wi ben lafu èn nyan prey. So m’e begi un fu no broko mi ati. Bika mi srefi de sari fu tru. Ma un mu libi leki brada nanga sisa. So adyosi mi de bari un now. ?A ben de fu di a libi kon tranga now. ?Libi kon hebi now. A libi lay someni sorgu gi den na in’ Sranan. No denk’ tak’ yu wawan e denki swit’ Sranan. Wi ala dya no man frigiti a presi pe un ben tan.Someni neti psa un no man sribi. Omeni wortu taki. A psa lek’ winti. Someni yari psa lek’ watra gwe fu soso. ?San un kan du. Ây mi Sranan, mi lobi yu. A no fu di mi nanga yu kisi wan pikin trobi dati wan’ taki un na feyanti. Winsi yu tak’ yu no lob’ mi, efu yu fadon mi no sa koyri psa…Wan kondreWan kondresingiWan fragaWan Sranan…Stuart Rahan
Srananman
U kunt een samenvatting van dit aangeboden stuk hier downloaden.
Documenten: Discussiëren_en_dromen.pdf| starnieuws | Door: Redactie


































